Početna

Španjolski građanski rat je naziv za krvavi oružani sukob koji se od 1936. do 1939. godine vodio u Španjolskoj između ljevičarske vlade i različitih socijalističkih skupina na jednoj, te desničarskih nacionalističkih pobunjenika na čelu s Franciscom Francom na drugoj strani, koji su imali podršku svrgnute monarhije i vojske.

Internacionalizacija sukoba u Španjolskoj imala je najveći utjecaj na Komunističku partiju Jugoslavije i ostale ljevičarske snage u Kraljevini Jugoslaviji. Za jugoslavenski monarhistički režim, koji je očajnički pokušavao održati internu stabilnost i međunarodnu neutralnost, rat u Španjolskoj predstavljao je opasan izvor radikalnih ideologija i zato je, u skladu s mogućnostima, režim nastojao ušutkavati rasprave o ratu. Posebno su se cenzurirale ljevičarske  publikacije i hvatali dobrovoljci koji su odlazili u Španjolsku ili se vraćali u zemlju s bojišta.

Službeni broj dobrovoljaca u jugoslavenskoj historiografiji Španjolskog građanskog rata govori o 1665 osoba, ali francuski povjesničar Herve Lemesle tvrdi da je moglo biti i oko 1900 osoba. Točan broj nikada nećemo saznati jer su mnogi koristili lažna imena kako bi došli do Španjolske. Neki od njih su i poginuli prije nego što je republikanska vojska počela organizirati evidenciju, a neki su se borili u odredima koji nisu bili dio jugoslavenskih bataljuna. Međutim, temeljem postojećih informacija, otprilike polovica dobrovoljaca bila je iz Hrvatske, a to osobito uključuje veliki broj stanovnika Gorskog kotara, Primorja, Istre i Dalmacije. Mnogi od ovih pojedinaca su već živjeli u inozemstvu, kao radnici u Francuskoj, Belgiji i Sjevernoj Americi, ili su pak studirali u Pragu i sl.